Već treću godinu zaredom, kompanija Nestle Purina kao sponzor azila Duumovec, sudjeluje u organizaciji akcije 'Udomljavanje je fora'. Cilj akcije je pomoći socijalizaciji i udomljavanju napuštenih životinja u Skloništu za napuštene životinje Dumovec. Sponzorstvom i uspješnom suradnjom s azilom Dumovec dobivena je pažnja javnosti, sve akcije su iznimno posjećene, a sam azil zahvaljujući intenzivnoj promociji udomljuje napuštene kućne ljubimce u sve većem broju. Inicijativa je bila zajednička, od strane naše kompanije, azila Dumovec i Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, te ćemo s akcijom nastaviti i ubuduće jer se rezultati vide. Znatno je povećan broj udomljenih životinja, a rad azila Dumovec je sad prepoznat u cijeloj Hrvatskoj. Također, uz akciju 'Udomljavanje je fora' kontinuirano radimo i na drugim projektima, s istom svrhom: promocija udomljavanja životinja i edukacija o pravilnoj skrbi za kućne životinje

Bravo za ove kvazi političare što su glasali protiv... To su obični malograđani koji traže pokrivanje njihovih osobnih troškova koji su bili uvjet za sklapanje kolacije... Sad kad je to postalo neostvarivo onda se vidi što je zapravo nesocijalno i neprovedivo... Zbogom ucjenjivanju...Bravo za vas

Ma, bravo, bravo, bravo...! Naši vrli i dubokoumni predstavnici, ove jadne i napaćene selendre, koja je produkt vaše politike. Još jednom B R A V O !!! Imamo gradonačelnika, kakvog zaslužujemo, kao i sve ostale oko njega i nemojte se slučajno usuditi glasati za nekog drugog na sljedećim, odnosno na sljedećih 100 izbora, osim za ZNA SE.

Horseland iz Siska proizvodi vrhunske prirodne proizvode od konjskog mesa. Konjsko meso i kobasice od konjetine imaju osobitu nutritivnu vrijednost. Gurmani koji cijene konjsko meso zbog specificnog okusa i cinjenice da ga mogu jesti dijabeticari te da ne utjece na povecanje kolesterola, obracaju se s posebnim povjerenjem u Horseland. Osobitu vrijednost imaju kobasice od zdrepceva mesa. - Svi mi jako volimo konje. Konji su u prvom redu hrana, i to vrlo kvalitetna, sto posebno cijene Talijani i Nijemci sa sjevera Njemacke. U Horseland je udruzeno nas osam konjogojaca, koji zajedno imamo stado s vise od 400 grla hrvatskoga posavca i hrvatskog hladnokrvnjaka. Kolju se zivotinje i one koje imaju solidne karakteristike za daljnji uzgoj, za sada samo iz stada zadrugara, a uvjeren sam da ce sirenje nase djelatnosti povecati broj konja u uzgoju i od konjogojstva napraviti dobro isplativ posao, - rekao je gospodin Marko Bicanic, predsjednik Horseland. Cijena susenih kobasica od konjetine po recepturi Horseland je 150 kuna, dok se cijena konjetine krece od 70 kn/kg. do 140 kn(kg. za zdrijepcevo meso.Horseland vas nikada nece razocarati.

Idem ja prekjučer kući s Martinja, fino smo se zabavili, popili, vozim ja polako jer znam da sam malko "pod gasom" a kad tako kod raskšća - murci. Jesam li ja puvo? Jesam. Jesam li napuvo 1,57? Jesam. Al šta je to ljudi moji 1,57 na čovjeka od 203 cm. i 118 kila, pitam ja pošteni hrvatski puk. Ništa. Pizdin dim. Da im dam dozvolu i da zovem nekog da dođe po mene. Pa di toga ima? Kako će nekog zvati u pola pet ujutro? Jesul oni normalni. Kažu oni "hebiga Stipa, taki je zakon" i da idem š njima u postaju. O nabijem ti ja ne onu stvar taki zakon ako Hrvatu brani da se malo napije na Martinje. To su i komunjare tolerirali.

Nema ti moj kume veće gušta nego kad ja stegnem mog đokicu u desnicu ruku, a u ljevicu zgrabim flašu rakije pa pustim da mi misli odlutaju u moje teško djetinjstvo. Krave muču, ovce bleje, psi laju, mačke mjauču, kokoše kokodaču, a moj susjed Martin izlazi iz svog nužnika seksi navračeći hlaće. Joooo, majko moja, koji su to gušti

Promijenjena je spomen-ploča na spomeniku koji je Udruženje porodica poginulih i nestalih iz Krajine sa sjedištem u Beogradu, bez propisanih dozvola, prije mjesec dana podiglo u porti golubićke crkve sv. Stefana za srpske žrtve u Domovinskom ratu. Ploča s popisom mještana Golubića kod Knina stradalih od 1991. do 1995. godine, naime, zamijenjena je novom na kojoj je ugravirano “Sjećanje na Golubićane stradale u ratovima”. Takav potez izazvao je reakciju Udruge branitelja liječenih od PTSP-a Tvrđava Knin. Na Braniteljskom portalu u vlasništvu Udruge Tvrđava prozvana je županijska i kninska vlast zbog izostanka reakcije na taj čin čime se, kako kažu, odobrava povreda hrvatskog zakona, te aktualna inspekcijska zabrana bilo kakvih radova. "Ne samo da se ne poštuju hrvatski zakoni već stvar sa spomenikom u Golubiću kod Knina ide još i dalje. Na sadašnjoj spomen-ploči nelegalno i bespravno sagrađenog spomenika izmijenjen je tekst, to jest izvršen je zahvat obnove iako je na spomen-području pločica s natpisom inspekcije da se zabranjuje svako daljnje građenje spomenika." Nitko od mjerodavnih institucija RH nije reagirao, što samo po sebi dovodi u sumnju transparentnost i funkcioniranje pravne države - stoji, uz ostalo, u reakciji Braniteljskog portala na kojem se navodi kako se stječe dojam da prešućivanjem lokalna i državna vlast daje svoje odobrenje za gradnju i povredu hrvatskog zakona.

Ako je Tardi tako dobar kao sto ga ovdje reklamirate, zasto vam onda sanitarna inspekcija RH plijeni robi i zasto vam je zabranjen izvoz u EU. Jos samo u Hrvatskoj i po Balkanu mogu svoje smece prodavati. U toaletnom papiru, rucnicima i salvetama Tardi d.o.o. otkrivene su supstance poput "glikozidu iz porodice robinin, koji se moze naci u nekim dalekoistočnim vrstama bagrema", te "kinonima, kumarinima i aeskin koji su prisutni u dalekoistocnom drvetu lapaholu". Prema tumacenju nadležnih državnih sluzbi "alergijsku reakciju kod mladjih korisnika je dodatno stimuliralo tretiranje polufabrikata iz celuloze terpenom, hlapivim etericnim uljem koji ugodno mirise, te limonenom iz limunovca i tujonom iz azijske tuje". Smece.

Posljednjih godina u Hrvatskoj se sve više pozornosti pridaje higijeni. Za to je zaslužna i naša tvrtka za profesionalno opremanje i održavanje prostorija TARDI. Djelujemo od 1994. godine i to u 13 distributivnih centara u Hrvatskoj. Zapošljavamo više od 70 djelatnika te raspolažemo s više od 25 dostavnih vozila od kojih svako dnevno obavi i 30-tak dostava, a kako bi roba uvijek bila na raspolaganju pobrinuli smo se da naše glavno skladište ima više od 2500 paletnih mjesta. Gotovo da nema proizvoda namijenjenog čišćenju i higijeni, a da nije zastupljen u paleti naših proizvoda. Za svoje klijente se borimo vrhunskom kvalitetom, cijenom, i brzinom isporuke: od trenutka vaše narudžbe do trenutka isporuke, izmjene ili dopune, potrebno je najduže 24 sata.

Tihomir K., 40-godišnji policajac iz Petrijevaca teško je ozlijeđen u ponedjeljak oko 7.40 sati u zgradi granične policije Donji Miholjac nakon što ga je nesretnim slučajem iz službenog pištolja HS 2000 upucao njegov 42-godišnji kolega, također iz Petrijevaca. Kako neslužbeno doznajemo, metak je završio u kralježnici, a nakon što je nesretni policajac operiran u KBC-u Osijek doznajemo da je metak ostao u kralježnici te da će policajac biti oduzet na jednu nogu, a moguće i na obje. Očevid je u tijeku, a u njemu sudjeluje i unutarnja kontrola iz Zagreba i Osijeka. Glasnogovornik PU osječko-baranjske Marko Ćaleta izjavio je da je do ranjavanja došlo uslijed nestručnog rukovanja pištoljem. "Isključena je mogućnost bilo kakvog sukoba između policajaca i riječ je isključivo o nestručnom rukovanju. 42-godišnji policajac bit će i kazneno odgovoran zbog opće opasne radnje. Više će se znati po završetku istrage", rekao je Ćaleta.

Otkad je HSP surađivao s Markom Perkovićem Thompsonom? "On je bio ‘naš’ pjevač godinama i to još od siječnja 1992. kad je nastupio na velikom pravaškom skupu u hotelu Marjan u Splitu, netom nakon što je snimio ‘Čavoglave’". Pjevao je za nas 1997. u kampanji za lokalne izbore, a kulminacija je bila za izbore 2000. kad je skupa s Giulianom nastupao za nas i za HSP BiH. U to vrijeme smatralo se gotovom stvari da će pjevati za nas, i to praktično samo za pokrivanje troškova. Bio je i član stranke. Uoči izbora 2003. pristojno ali odlučno otklonio je poziv da pjeva za HSP. To je bilo nakon njegovog velikog uzleta u karijeri nakon ‘Vjetra s Dinare’ i spota za pjesmu ‘Lijepa li si’ . Objasnio je kako smatra da bi mu za karijeru bilo štetno vezivati se samo za jednu stranku. To mi je bilo logično jer je upravo tada postao velika zvijezda. Tako da ga 2007. nismo niti pitali da nastupa za nas. Bio je sredinom rujna 2007. na konvenciji HSP-a u Lisinskom i otpjevao pjesmu ‘Lijepa li si’ zajedno s Matom Bulićem, Giulianom i Zlatnim dukatima. Preko utjecajnih prijatelja pozvali smo ga da za nas snimi spot za stranačku pjesmu ‘Zaštiti svoj san’. Nažalost, to je odbio. Nakon toga više nismo surađivali.

Godinu i pol prošlo je od trenutka kad se povukao s čela stranke i postao njezin počasni predsjednik, a na svoje mjesto doveo Daniela Srba. Iako će i danas čvrsto stati uz svoga nasljednika te biranim riječima govoriti o njemu, činjenica da se odlučio vratiti u aktivnu politiku sama po sebi sugerira da u HSP-u nisu zadovoljni rejtingom i položajem stranke jer se očekivalo da će Đapićevim sklanjanjem s liderske pozicije to biti izraženije. "Ne, ova odluka nema veze s Danielom, koji se pokazao kao čovjek čvrstih stavova i jakih živaca. Trebalo je malo vremena da se i stranka na njega navikne, no sad je to već na zavidnoj razini i zadovoljni smo s njim. Problem je samo u percepciji, a on je bio u medijskoj izolaciji. Što se mene tiče, mogu samo reći da nikad nisam rekao da se definitivno povlačim, niti sam zapravo ikad i izašao iz vrha stranke. No, prepustio sam frontmensku poziciju i nemam je namjeru ponovno uzimati, nego pomoći svojim iskustvom i znanjem, a u stranci su procijenili da mogu još puno dati - rekao je Đapić. Najavio je da će mu u posebnom fokusu interesa biti HDZ kojemu priprema žestoku kampanju.

Točno u 9.15 h pred vratima DORH-a u Gajevoj 30 pojavili su se Igor Rađenović, izvršni potpredsjednik Zagrebačkog holdinga, i Miodrag Šimunac, osuđeni napadač na Rađenovića koji je sve donedavno izdržavao trogodišnju zatvorsku kaznu zbog tog nedjela. Šimunac se u uredu Mladena Bajića zatekao kako bi dao pokajnički iskaz i razotkrio nalogodavce napada iz svibnja 2008., a Rađenović kako bi mu pružio potporu. Suradnja napadača i žrtve bila je nesvakidašnji prizor čak i za Mladena Bajića i Dinka Cvitana, koji su se u posljednje vrijeme nagledali raznih primjera pokajništva. Susret se nastavio u prostorijama USKOK-a, gdje je Šimunac dao cjelovit iskaz koji po novom ZKP-u ima snagu dokaza u postupku, zbog čega su mu od jučer dodijeljeni status svjedoka i policijska zaštita. Time je “slučaj Rađenović” ponovo otvoren, a na udaru bi se, doznajemo, mogli naći nalogodavci napada o kojima se dosad samo nagađalo. Milan Bandić , Slobodan Ljubičić i Anto Đapić samo su neka od imena koja je Šimunac spomenuo novinaru Jutarnjeg neposredno prije svjedočenja u USKOK-u. Naručitelj napada bio je Stipe Ćorić, (danas pokojni) član HSP-a i bivši direktor gradske tvrtke Zagrebačke ceste, kojeg je na toj funkciji 2008. zamijenio Rađenović.

Može li neki hrvatski proizvod biti istovremeno kvalitetniji ali i jeftiniji od inozemnog, upitala se prije nekoliko godina grupa mladih tehnologa, informatičara, inženjera, ekonomista i ekologa? Upravo je to pitanje bilo inicijalni poticaj i trajna inspiracija iz kojeg je poslije nekog vremena u interakciji između hrvatskog znanja i hrvatskog iskustva zagrebačka tvrtka Tardi napravila najkvalitetniji hrvatski troslojni toalet papir Olala koji po mišljenju Chrisa Hadfielda, predvodnika kanadskog pokreta za udobnost vršenja nužde, pruža "upravo nadnaravni užitak vršenja nužde po upravo nevjerojatno niskoj cijeni". I doista, aristokratska ugoda, totalna dekadentnost, nevjerojatna mekoća i podatnost ovog iznimno kvalitetnog u potpunosti hrvatskog proizvoda dostupna je po cijenama koje su značajno niže od onih u istoj kategoriji. - Omogućili smo doslovce svakom Hrvatu, svakom našem građaninu, i bogatom i onom najsiromašnijem, da bar na trenutak osjeti apsolutno dekadentni užitak. Kao da je Rockefeller, - skromno kažu u Tardiju. Kada su prije nekoliko mjeseci na adrese većeg broja modnih agencija u svijetu, različitih umjetničkih asocijacija, institucija kulture, znanosti, politike, biznisa poslani probni uzorci hrvatskog toalet papira Olala te ih se zamolilo za stručno mišljenje u narednim su danima osim uobičajenih zahvala zaredale brojne narudžbe, ali i sasvim neočekivane pohvale istaknutih umjetnika, manekena, znanstvenika, političara, biznismena iz zemlje i inozemstva. - Dakako da smo ponosni da naš proizvod koji osim što je u potpunosti hrvatski, predstavlja sam svjetski vrh u pogledu kvalitete, a uz to je iznimno povoljne cijene. Sama činjenica da u ovom trenutku toalet papir Olala koriste poznati glumci, političari, pjevači, akademici, ispunjava nas ponosom. Dokazali smo da i hrvatski proizvod može biti najbolji, - kažu u Tardiju i dodaju kako će u enciklopediji toalet papira koja naredne godini izlazi iz ti

Istražujući o nacističkom progonu osoba s duševnim smetnjama otkrivam dvije prominentne metode – prisilnu sterilizaciju i „eutanaziju“. Neki izvori kažu da je nakon siječnja 1934. godine po njemačkim zakonima bilo prisilno sterilizirano između 300.000 i 400.000 osoba s duševnim smetnjama, većinom pod nekom sada neprevedivom dijagnozom, koju su slijedile shizofrenija i epilepsija. Do listopada 1939. godine Hitler se prihvatio ideje o „eutanaziji“ sa svrhom čišćenja „Arijske rase“ od osoba za koje se smatralo da mogu nositi hereditarne bolesti ili predstavljaju financijski teret društvu, a takve su bile i one koje imaju duševne smetnje. Da cijela priča bude tragičnija, nije eutanazija duševno bolesnih bila Hitlerova izvorna ideja, već je nju 1920. godine pronio upravo poznati njemački psihijatar Alfred Hoche koji je uz kriminologa Karla Bindinga opravdao ekonomske uštede ubijanjem „beznačajnog življa“. Sam postupak određivanja koga od „beznačajnog življa“ će se ubiti, ostaviti na životu ili pustiti u daljnje razmatranje o ivici između života i smrti nije bio arbitraran – postojao je za to propisan postupak. Cijelu nacističku „Operaciju T4“ – kakvog je kodnog naziva bilo ubijanje bolesnih – proveli su upravo liječnici, a ocjenu o mentalnom stanju neke osobe podobnom da ju se liši života davali su upravo psihijatri. Nije to bila posve laka operacija s obzirom da nije baš niti bilo jednostavno iz opće populacije izdvojiti taj „beznačajni živalj“, tim više što je to nosilo rizik da gospoda psihijatri dovedu do izdvajanja među samima sobom, ali zato su ciljali na one grupacije ljudi koji su živjeli u državnim ili crkvenim institucijama. Od 1939. pa do 1945. „Operacijom T4“ i drugim „eutanazijskim programima“ ubijeno je između 200.000 i 250.000 osoba s duševnim smetnjama ili drugim invaliditetom. Izvor koji opisuje zločine nad osobama s duševnim smetnjama (Jewish Virtual Library), ia

Treba li ukinuti anonimne komentare na portalima i dopustiti da se javljaju samo oni koji su spremni i potpisati se ispod vlastitih riječi pa stoga i odgovarati za ono što iznose, ili bi to pak bilo cenzuriranje najslobodnijeg, novog medija – interneta? Neke je sloboda interneta toliko ponijela da se u sjeni anonimnosti otvoreno iživljavaju, vrijeđaju pripadnike druge nacije, ljude manjinskih seksualnih orijentacija – homoseksualce najviše, ali i djecu, starce, invalide, bolesnike. Često daju oduška svojoj boležljivoj psihi, ali ne bi se potpisali pod svoje fašistoidne umotvorine kako s njima ne bi imali problema. Kukavički, nema što. Tamo gdje je više vrijeđanja, više je i klikova, ljudi su radoznali i mnogi vole pratiti sukobe, nekonvencionalnosti, neodmjerenost. Ipak, bi li bilo više štete nego koristi od ukidanja anonimnih komentara, onih pod nadimkom, jer smisao interneta i jest u neposrednosti i brzoj interaktivnosti? Nisu, naravno, svi anonimni komentari uvredljivi. Neki se ne potpisuju jer ne žele da njihovi šefovi ili susjedi znaju za njihove političke stavove, životna opredjeljenja, za to što misle o svom poslu, poslodavcima, državi, političkom sistemu. Nemaju što kriti, ali jednostavno vole privatnost koju im je internet svih prošlih godina omogućavao. Tri najveća švedska dnevna lista odlučila su ovih dana stati na kraj anonimnim rasističkim i mrzilačkim komentarima. U tabloidu Expressen onemogućit će komentiranje tekstova na portalu u realnom vremenu, nego tek s odgodom, kad pregledaju komentar. Ustaljena je praksa da administrator miče, »čisti« govor mržnje i vrijeđanja nakon što je takvo reagiranje čitatelja već objavljeno.

Grupa grčkih državljana blokirala je u nedelju prelaz "Evzoni - Bogorodica" na grčko - makedonskoj granici, saopšteno je iz makedonskog MUP-a, te nose transparente 'Makedonija je Grčka' Prelaz je blokiran nešto iza 12.00 časova, u blokadi učestvuje oko 100 lica, koji su jutros doputovali autobusima. Razlozi blokade nisu poznati, ali se pretpostavlja da je uzrok jučerašnji poraz košarkaške reprezentacije Grčke od Makedonije na Evropskom košarkaškom prvenstvu u Litvaniji. Grci nose transparente na kojima piše "Makedonija je Grčka" i pogrdne riječi, a stalno ističu i zastavu Vergine, prenijeli su makedonski mediji. Na makedonskom graničnom prelazu "Bogorodica" potvrđeno je da su sa grčke strane granice u toku protesti. Makedonski MUP saopštio je da do sada nije bilo nikakvih incidenata, a da se ne zna do kada će trajati protest i kada će vozila početi normalno da saobraćaju. Saobraćaj se na graničnim prelazima između Makedonije i Grčke "Dojran - Dojrani" i "Medžitlija - Idomeni" kod Bitolja" odvija normalno.

olicijski inspektori u Virovitici, po nalogu tamošnjeg Državnog odvjetništva, ispituju navode iz anonimne kaznene prijave o tome gdje je završio novac za nabavku oružja, prikupljan 1991. odlukom tadašnjeg Kriznog stožera. Riječ je o najmanje 1,2 milijuna kuna (321.000 njemačkih maraka) koji su bili namijenjeni kupnji oružja, što nakon osvajanja vojarni nije više bilo potrebno. Detalji o akciji prikupljanja novca kao donacija tvrtki poznati su tadašnjem zapovjedniku virovitičke policije i članu Kriznog stožera Antunu Trohi. "Tadašnji hrvatski dinari na crno su pretvarani u njemačke marke. Osobi koja je u tome sudjelovala pružio sam zaštitu i odredio dvojicu policajca da ga štite s obzirom da se radilo o velikom iznosu novca. Svi su ti ljudi živi i mogu to posvjedočiti. Znam da su marke završile u metalnom sefu u prostorijama tadašnje Općine Virovitica, ali što je s njima bilo kasnije, kada se odustalo od kupnje oružja, nije mi poznato", ispričao je Troha za Jutarnji list. Članovi Kriznog stožera uz Trohu tada su bili Đuro Dečak i Anto Krišto. No, iako se njihova imena spominju u kaznenoj prijavi zbog nestanka 1,2 milijuna kuna, Đuro Dečak tvrdi da o tome ne zna ništa. "Jedino znam da je sve rađeno transparentno i da o tome mora postojati uredna dokumentacija. Više o tome svakako mora znati tadašnji predsjednik Općine, Anto Krišto. On je, kao i Antun Habjanec, jedno vrijeme bio predsjednik Kriznog stožera", kaže Dečak. No, Antun Krišto o slučaju nije želio govoriti dodavši kako "o tome ništa ne zna".

Kad neka tvrtka stalno napreduje, pa čak i u godinama recesije, kad pokreće vlastitu proizvodnju u kojoj rade hrvatski ljudi čiji broj iz godine u godinu raste i to u vremenima kad nove stotine svakodnevno odlaze na ulicu, to je svakako znak. A kad se uz sve to jedna hrvatska tvrtka hrvatskim proizvodima uspješno probija na inozemno tržište, složit ćete se: riječ je o „rijetkoj ptici“. A sve to, i još mnogo više od toga karakterizira upravo Tardi d.o.o. Gotovo da nema proizvoda namijenjenog čišćenju i higijeni, a da nije zastupljen u paleti naših proizvoda. Za svoje klijente se borimo vrhunskom kvalitetom, cijenom, i brzinom isporuke. Osim distribucije najnaprednijih sanitarnih držača te kvalitetnog potrošnog materijala kao što su papirnati ručnici, toaletni papir, tekući sapun, dodatnu mirisnu dimenziju čistoći dajemo kroz potpuno automatizirane sustave za doziranje mirisa i neutralizatore neugodnih mirisa koje stvaramo u svojoj okolini uz direktnu podršku kupcu. Nadalje, u prostorima u kojima je nužno pojačana higijena distribuiramo profesionalna sredstva za čišćenje i dezinfekciju. Kao odgovor na sva pitanja o besprijekornoj higijeni nudimo sredstva za ručno i strojno čišćenje i dezinfekciju te pomagala za čišćenje svih vrsta površina.

Čini se da je konačno, nakon više pregovora, na pomolu konseznus oko mera za pomoć ugroženim građanima Hrvatske koji su pre nekoliko godina podigli kredite, zaduživši se u švajcarskim francima. Trojni sastanak između predstavnika hrvatske Vlade, bankara i guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Željka Rohatinskog održan je u četvrtak popodne u Ministarstvu finansija, a opšta ocena svih učesnika bila je da plan spašavanja dužnika dobija čvrste konture, javlja Jutarnji. Ipak, rešenje za izlazak iz dužničke krize će, po svemu sudeći, biti nešto drugačije od onog koje je prethodne sedmice predložio Kabinet premijerke Jadranke Kosor. Prema poslednjim idejama, plan će imati pet koraka. U prvoj fazi koja bi trebalo da bude sprovedena uskoro, očekuje se da banke smanje kamate na kredite u švajcarskim francima, a ovih dana će se tačno utvrditi visina tog smanjenja. Zasad je poznato da građani mogu očekivati pad visine kamate od 0,5 do 1,5 odstotnih bodova, a pretpostavlja se da će konačni dogvor biti jedan odsto, što znači da će kamata od, recimo, 5,5 posto pasti na 4,5 posto.Drugi korak predstavlja uvođenje poreza na aktivu bankama na kredite u “švajcarcima”, ali ni ovde još uvek nije tačno utvrđena visina poreza. Prema najavama koje su se ovih dana mogle čuti od premijerkinog savetnika Željka Lovrinčevića, porez će se kretati u granicama između dva i tri odsto. Procenjuje se da će se ovom merom u državni budžet sliti između 600 i 900 miliona kuna, ali će se ovi prihodi koristiti namenski, kako bi se ispoštovao zahtev EU o uvođenju namenskih, a ne opštih poreza. Treći nivo mera podrazumeva utvrđivanje kriterijuma za pomoć korisnicima kredita koji svoj dug otplaćuju u švajcarskim francima. U Hrvatskoj je, prema zvaničnim podacima, kredite za kupovinu stana u “švajcarcima” podiglo 70 000 građana, ali pomoć države i banaka može očekivati najviše njih 30 000. To bi, piše Jutarnji, bili oni koji su dig