24. obljetnica progonstva Iločana

Danas obilježavamo 24. obljetnicu progonstva Iločana, a obilježavanje će i ove godine započeti formiranjem kolone sjećanja ispred zgrade grada Iloka u 16:30, kolona će otići do mosta, odnosno spomenika "Svjetlost dolazi", gdje će se zapaliti svijeće i položiti vijenci za sve poginule u Domovinskom ratu. U crkvi sv. Ivana Kapistrana u 18:30, služit će se misa zahvalnica za sretan povratak u Ilok, a u Kuriji Brnjaković s početkom u 19:30 ženska pjevačka skupina "Gradskog zbora Makarska" održat će koncert za sve Iločane.

crkvasvivanakapistranaU vrijeme srpskog ratnog osvajanja Hrvatskog Podunavlja 1991., grad Ilok upravno je pripadao općini Vukovar. Svojim položajem na obroncima Fruške Gore u plodnomu Srijemu, koji se uzdižu nad obalom Dunava, najistočniji je grad Republike Hrvatske. 
Područje grada Iloka je poznato po iznimno bogatim povijesnim nalazištima i zaštićenoj sakralnoj i drugoj kulturno-povijesnoj baštini. Grad Ilok je sjedište Župe Svetog Ivana Kapistrana, koji je u Iloku obavljao svoju apostolsku službu do preminuća 1453. godine. Iločka župa i svećenik Jakob se spominju već 1332., a 1.700. godine je odlučeno da zaštitnik crkve bude Sveti Ivan Kapistran. O vjerničkom štovanju ovog apostola Europe i predanju njegovom zagovoru, svjedoče popisi čudesa koja su se dogodila na grobu sv. Ivana Kapistrana, koji su očuvani u “Kodeksima”, od kojih je najpoznatiji “Pariški kodeks” iz 1460. godine.
Franjevci u Iloku djeluju već od 1343., kada je vojvoda Ugrin izgradio današnju crkvu Svetog Ivana Kapistrana koja je bila posvećena Majci Božjoj na Nebo uzetoj, a uz nju i današnje zapadno krilo samostana. U tom razdoblju je Ilok bio značajno središte, u kojemu je 1399. prebivao čak i dubrovački konzul.
Za vrijeme turskog zauzeća Iloka od 1526-1688, franjevci su morali izbjeći iz grada. Nakon oslobođenja od Turaka, u Ilok su došli franjevci iz Olova. U srednjem vijeku se u Iloku spominje više crkava: župna crkva sv. Petra čiji su temelji nalaze u današnjem parku u duljini od 60m i širini od 17.5m, Sv. Jelene, Sv. Ladislava sa bolnicom, Sv. Ane sa samostanom redovnika augustinaca, Sv. Klare sa samostanom sestara klarisa i crkva Sv. Stjepana. 
Najveći razvoj grada je ostvaren za vrijeme vladanja Nikole Iločkog, koji je bio ban Hrvatske, Slavonije i Mačve, vojvoda sedmogradski, a od 1471. i kralj Bosne. Umro je 1477., a pokopan je u iločkoj franjevačkoj crkvi, u kojoj je bio i grob Sv. Ivana Kapistrana, čijem tijelu se izgubio trag za vrijeme turske vladavine. Čuveni „Statut Grada Iloka“ je 1525. potvrdio kralj Ludovik II., a uz Grb grada, likovno ga je opremio najveći svjetski minijaturist Julije Klović. 
zeneilokmostHrvatskom gradu Iloku, danas upravno pripadaju tri okolna naselja - Bapska, Mohovo i Šarengrad. Prema popisu stanovništva iz 1991., u Iloku je živjelo 4.248 Hrvata i 484 Srba, U Bapskoj 1478 Hrvata i 33 Srba, u Mohovu 218 Hrvata i 115 Srba, a u Šarengradu 904 Hrvata i 48 Srba. Sva ova naselja su kao i sam grad Ilok, tijekom srpskog osvajačkog razaranja započetog 1991., pretrpjela velika razaranja, a njihovi stanovnici su ubijeni ili prognani iz svojih domova. Iločki kraj je velike žrtve pretrpio i tijekom II. svjetskog rata, posebno u poraću i vremenu od 1945-1991., kada je zbog stradanja i iseljavanja stanovništva, posebno Hrvata i Nijemaca, znatno izmijenjeno demografsko stanje, a time i društveni odnosi.
Župna crkva Sv. Ivana Kapistrana je bila teško oštećena u II. svjetskom ratu pa obnovljena 1954., a tijekom Domovinskog rata je više puta bila raketirana i minirana.
Srpska nacionalna politika je radi postignuća željenih granica Srbije, osmislila zlodjela kojima će se stvoriti dojam o ugroženosti Srba, a koja su bila uvod u tzv. „balvan revoluciju“. Tako je skupina iločkih Srba, uz pomoć suradnika iz Vojvodine, već 27. ožujka 1990., u vrijeme priprema za prve demokratske izbore, srušila nekoliko nadgrobnih spomenika na iločkom pravoslavnom groblju, nakon čega su pred unaprijed spremnim snimateljima novosadske televizije, za takvo svoje zlodjelo optužili Hrvate kao „genocidan narod“.
kolonakod pumpeNakon prvog okrutnog srpskog zločina u Hrvatskom Podunavlju, počinjenog nad hrvatskim redarstvenicima 02. svibnja 1991. u Borovu Selu, tzv. JNA“ je već 07. svibnja 1991., tenkovima i vojnim brodovima zauzela most na Dunavu između Iloka i Bačke Palanke, nakon čega su počeli uhićivati ljude pa ih odvoditi u srpske zatvore i logore, gdje su ih potom zlostavljali i mučili. Sutradan 08. srpnja su bez ikakvog povoda pucali na policijsku ophodnju MUP-a llok, koja je bila udaljena oko 100 m od mosta, i ubili jednog, a ranili trojicu hrvatskih redarstvenika. Dana 17. srpnja, ratno zrakoplovstvo tzv. „JNA“ je napalo postrojbu ZNG-e i ubilo dva hrvatska vojnika, a dvojicu su ranili. Potom je ta tzv. „JNA“, 30. srpnja najprije na zaravan kod lloka, a potom na obližnji Principovac udaljen samo 2 km od grada, dovezla nove tenkovske snage s oko 50 tenkova, transportera, minobacača i mitraljeza. 
Grad Ilok je branilo tek oko 50-120 pripadnika ZNG, 30-60 pripadnika MUP-a llok i oko 250-400 pripadnika Pričuvnog sastava ZNG iz bataljuna "Nikola Šubić Zrinski". Dana 06. listopada je 2.500 iločkih žena došlo na most prosvjedovati pred snage tzv. „JNA“ zbog ubijanja ljudi i razaranja grada. 
Pricipovac kolonaNakon dulje od tromjesečne opsade, tzv. „JNA“ je u potpunosti okružila grad i postavila ultimatum za predaju oružja i omogućavanje ulaska njihovih snaga u grad. S obzirom na potpuno okruženje, u kojem bi svaka daljnja borba ugrozila živote civilnog stanovništva, među kojim je bilo nekoliko tisuća žena i djece, gradski čelnici su odluku o predaji grada prepustili građanima na referendumu. Dana 13. listopada 1991., u vrijeme kada je prvo slobodno područje bilo udaljeno 50 km, 71% građana Iloka se izjasnilo protiv sporazuma o predaji naoružanja, a 73% se radije izjasnilo za progonstvo nego za život pod srpskom vlašću. 
Nakon što je tzv. „JNA“, u Šidu 14. listopada 1991., pred predstavnicima međunarodne zajednice izdiktirala uvjete ultimatuma, započelo je progonstvo Hrvata iz Iloka, Bapske, Mohova i Šarengrada, u patničkoj koloni od oko 10.000 ljudi. Uhićenjima, ubijanjima i odvođenju u logore su bili izloženi i Hrvati koji su odlučili ostati u svom domu. Oni su na rukavima morali nositi bijele rupce, a kuće su im označene bijelim krpama, a sva vrijedna imovina im je opljačkana. Uvedena im je zabrana kretanja bez propusnica i "policijski sat", a podrumske prostorije policijske postaje, SDK-a i privatnih kuća, postali su mučilišta. U studenom i prosincu 1991., počela su useljavanja Srba u hrvatske kuće koje nisu bile srušene.
Progonstvo Hrvata iločkoga kraja je potrajalo sve do okončanja tzv. „mirne reintegracije“, odnosno uspostave hrvatske vlasti u Hrvatskom Podunavlju, nakon čega se u svoje domove vratio tek dio prognanika. Slično stanje je i s povratkom Hrvata u Vukovar i druga podunavska mjesta. Zato je tim veća odgovornost hrvatskih vlasti za donošenjem odluka kojima će spriječiti one koji su smišljeno i sustavno rušili, razarali, ubijali i izgonili stanovništvo Hrvatskog Podunavlja, da u miru ostvare ono što nisu uspjeli u ratu, a što danas pokušavaju postići i zahtjevom za uvođenjem ćiriličnog pisma i srpskog jezika u službenu uporabu u Gradu Vukovaru, koji je gradu Iloku još nedavno bio općinsko središte. 

Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio Željko Tomašević, član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva.

Internet radio

Radio Ilok Live

Top liste

Top lista Radio Iloka

Gradske sjednice

Vrijeme

giweather joomla module

FACEBOOK

SPONZORI

Vijesti

Nove rasprave o celibatu

Na svom jesenskom zasjedanju njemački katolički biskupi razgovaraju o studiji o zlostavljanju. Hoće li zbog visokog broja žrtava biti strukturalnih posljedica? Hoće li se postaviti pitanje celibata?

25-09-2018

Luka Modrić – „bog malih stvari“

Njemački mediji su izbor najboljeg nogometaša svijeta nazvali „krajem jedne ere“. Nakon višegodišnje dominacije Ronalda i Messija, prestižno priznanje je pripalo Luki Modriću. Izdvojili smo nekoliko komentara.

25-09-2018

Bliske veze Erdogana i spornog DITIB-a

Turski predsjednik Erdogan će 29. rujna otvoriti Glavnu džamiju u Kölnu koja je pod okriljem DITIB-a – najveće muslimanske udruge u Njemačkoj. Tko stoji iza ove sporne organizacije?

25-09-2018

Novo trgovačko čitanje nedjelje

Obnovljena je društvena diskusija o tretmanu sedmog dana tjedna u hrvatskim trgovinama, i zasad se čini da se sve više sudionika od radnika do poslodavaca u tome slaže i razumije...

25-09-2018

„Prijetnje novinarima vode do autocenzure“

Razvoj neovisnih medija u zemljama zapadnog Balkana središnji zadatak medijske politike OESS-a u toj regiji. Jer mediji su ti koji omogućavaju pluralizam, kaže u razgovoru za DW OESS-ov stručnjak za...

24-09-2018

Vučiću, ne ljuti se

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ne ide u skorije vrijeme ni u Bruxelles, ni u New York. Oni će ga, kako je to rekao Marko Đurić, „malo pričekati“. Zašto je predsjednik...

24-09-2018

Stanje na cestama

Radio Ilok SMS servis

Upute za slanje sms poruka na broj 666555 - cijena poruke je 3,66 kn s PDV-om.

Poruke šaljete na sljedeći način: Na samom početku poruke trebate upisati riječ Ilok (razmak), zatim tekst vaše poruke, pozdrav, čestitka uz glazbenu želju, koju šaljete na broj 666555.

Marketing Radio Iloka

Radio Ilok je koncesijski lokalni radio, no svojim signalom pokrivamo šire gradsko područje prvenstveno mjesta koja gravitiraju gradu Vukovaru, te područje susjedne nam države: Bačka Palanka, Novi Sad, Šid, Sremska Mitrovica. Veliki broj slušatelja sluša nas uživo i diljem Slavonije, odnosno, Hrvatske, Europe i Svijeta, putem live streaminga.

Samom odlukom o korištenju marketinških usluga Radio Iloka učinit ćete veliki korak naprijed, jer kraći put do Vašeg uspjeha ne postoji!

 

Opširnije

© 2017 Radio Ilok - by projectcouch.com