Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) primila je na izbornoj skupštini 36 novih članova, te najviša hrvatska znanstveno-umjetnička ustanova ima, u tri kategorije, ukupno 382 člana. Predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić prije izbora podsjetio je na odgovornost članova Akademije koja je, kako je istaknuo, jedna od temeljnih institucija hrvatskog naroda i svih građana Hrvatske, te uz Katoličku Crkvu, najvažniji čuvar nacionalnog identiteta.
"Danas je Akademija okrenuta prema budućnosti i rješavanju temeljnih problema hrvatskog društva, od gospodarstva do sustava vrijednosti; postigli smo to da nas slušaju, da nas pitaju i da se od nas očekuju razmišljanja o raznim društvenim problemima", kazao je Kusić, dodavši da se HAZU "pozicionirao kao referentno mjesto u društvu koje se zalaže za trajne vrijednosti".
Među redovite članove izabrano je 11 kandidata, u dopisne članove sedam, u članove - suradnike 16, te je reizabrano dvoje članove suradnika. Za redovitog člana, među ostalima, izabran je i iločanin Ferdo Bašić. 

Akademik Ferdo Bašić, prof. emeritus Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, rođen je 1945. godine u hercegovačkom mjestu Broćanac kod Posušja. Djetinjstvo i ranu mladost provodi u Iloku, gdje završava srednju poljoprivrednu školu, a akademsko oblikovanje u Zagrebu. Kao poljoprivredni tehničar službuje u Zemljoradničkoj zadruzi Selenča u Vojvodini od 1964. do 1965. godine. Dodiplomski studij smjer ratarstvo završava 1970. godine. Po završetku studija najprije službuje kao asistent u Zavodu za pedologiju na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu, a zatim u Institutu za pedologiju i tehnologiju tla – Zagreb. Poslijediplomski studij iz Tloznanstva završava 1974. godine na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Višoj poljoprivrednoj školi u Križevcima radi od 1973. do 1984. godine. Na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Sarajevu doktorirao je 1984. godine. Od 1984. godine do umirovljenja 2010. god. djelatnik je Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Za asistenta je izabran 1984. na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iste godine izabran je u zvanje znanstvenog suradnika i docenta, a u zvanje višeg znanstvenog suradnika i izvanrednog profesora izabran je 1990. godine. U zvanje redovitog profesora izabran je 1996. godine a 2000. godine izabran je u trajno zvanje. Umirovljen je 2010. godine, a 2011. godine je odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu, na prijedlog Fakultetskog vijeća Agronomskog fakulteta izabran u počasno zvanje professor emeritus. 2011. godine je i dobitnik nagrade za životno djelo za cjelokupni znanstveno istraživački rad u području biotehičkih znanosti.